Maslinarski turizam
Subota. Krasan kasnoljetni sunčani dan. Sedam sati ujutro, već smo svi na nogama. Spremamo se ići kod Pina u berbu grožđa. Tražimo škare, svakom svoje, zvoni telefon. Zove Natalija pita jesmo li krenili, kaže da požurimo, Nijemci su već počeli brat. Nijemci?!?
Već skoro trideset godina, svake godine u vrijeme berbe, stiže kod njih na selo jedna obitelj iz Berlina. Upoznali su se slučajno, u Njemačkoj kad se Pinovom ocu auto pokvarilo na autoputu i u pomoć mu je priskočio Hans. I od tada svake godine dolazi Hans sa obitelji kod Pina na selo pomoć brat grožđe. Prvih su im godina djeca bila mala, a sad ona dolaze sa svojom djecom. Nisu oni Pinu turisti, taj tjedan dan u njihovoj su kući ko članovi obitelji.
Ja sam prisritna što idemo u berbu. Mi našeg grožđa više nemamo. Kuću i okućnicu sa vinogradom, 2000 metara kvadratnih na selu, zamijenili smo za 30 metara poslovnog prostora u gradu. Jer živimo u gradu, i jer na selu više nemamo nikoga. Koliko god nam je bilo teško prodat djedovinu, bilo je to jedino racionalno rješenje. I zato sam prezahvalna Nataliji što nas je pozvala. Zahvalna jer će me njena loza podsjetit na moju lozu, sretna jer će moja djeca moć vidit kako se bere grožđe, moći će sjedit na traktoru dok bude vozio kašete pune grožđa do podruma, moći će vidit kako se pravi vino. Eto, nisam ja nimalo drugačija od Hansa.
Zapravo, jako nas je puno sličnih Hansu. Živimo u gradu, zarobljeni smogom, poslovnim i društvenim obavezama, bole nas oči od gledanja u monitor, leđa od sjedenja, djeca su nam izgubljena u razinama video igara. Prijatelj koji ima vinograd, masline, ili koju voćku nam je dragocjen. Znači dan u prirodi, lagani fizički rad na svježem zraku, marenda na travi u ladu, cvrčci, smjeh, prijatelji. I nije tada važno koji jezik govoriš. Priča se hrvatski, talijanski, engleski, njemački, rukama, ko šta zna i bolje umije, a razume se svi. Jer se komunicira srcem. A kad se vratiš kući, u isto si vrijeme i umoran i odmoren. Umoran od fizičkog rada, e glava odmorena. Jer na jedan dan nisi živio svoj svakodnevni život, na jedan si dan bio neko ko živi u direktnom kontaktu sa prirodom, ko ubire plodove zemlje i njima se hrani.
Održivi turizam
Jako je puno turista koji traže baš takav, interaktivni odmor. Želja im je ne samo vidjeti nego i osjetiti kraj u koji dolaze. Žele sa sobom ponijet kući iskustvo života u toj zemlji. I ako se može litru domaćeg mladog vina ili maslinovog ulja. Mnoge Mediteranske zemlje upravo zbog toga proširuju svoju turističku ponudu i trajanje sezone nudeći turistima dodatne aktivnosti vezane uz aktivni odmor u prirodi, sa željom da turistu predstave i oni Mediteran kakav je nekad bio.
Pri tome, svaka zemlja izgrađuje i proširuje svoju turističku ponudu polazeći od svojih jakih strana, od svojih prirodnih i kulturoloških atrakcija. U Izrael, na primjer, možete otići na deset dana i u sklopu organiziranog putovanja posjetit Bethlehem, Hebron i Jerusalem a u danima odmora od razgledavanja svetih mjesta, imate priliku podržat lokalno stanovništvo pomažući im u branju maslina. Brojne su Grčke regije koje nude organizirani interaktivni odmor za vrijeme berbe maslina. Od listopada do prosinca možete birat želite li provest samo jedan dan ili čitav tjedan u masliniku, možete odnijet masline u uljaru, napunit svoju bocu i ponit je kući a možete i usvojit stablo masline i tako si osigurati svake godine jednu litru ulja iz tog maslinika. I druge mediteranske zemlje, povezuju svoje turističke atrakcije sa boravkom u masliniku. A ono što turiste dodatno privlači baš u maslinik je ogromni postotak falsificiranog maslinovog ulja na tržištu. Podsjetimo se da je ekstra djevičansko maslinovo ulje jedno od najčešće krivotvorenih prehrambenih proizvoda.
Mogućnost da se svojom rukom beru masline, posjet uljari i povrh svega povratak kući sa bocom pravog maslinovog extra djevičanskog ulja u ruci daje osjećaj povjerenja u našu maslinarsku tradiciju. A autentičnost čitavog procesa je izuzetno važan faktor koji turista pretvara u dugogodišnjeg kupca, te na taj način ne samo produžavamo turističku sezonu nego i razvijamo povjerenje u hrvatske brendove.
Poticanje i razvoj takvog održivog turizma, koji čuva naš prostor i našu tradiciju ne traži nikakvo dodatno ulaganje, jer nudimo jednostavno ono što mi već imamo, tj ono što jesmo. Za razliku od ulaganja u izgradnju novih smještajnih kapaciteta, i koncentriranja na povećanje broja turista u sezoni, ulaganjem u maslinarski turizam koji se odvija u jesen kad su smještajni kapaciteti prazni ili poluprazni, dobivamo i produženje sezone i očuvanje naše zemlje, našeg najvrjednijeg resursa.
Kako nam ide?
Za razliku od tradicionalnog turizma gdje su turističke agencije one koje se brinu za dovesti turiste, kad je u pitanju maslinarski turizam za sada još uvijek inicijativa polazi uglavnom od pojedinaca, vlasnika OPG-ova. Jedan od njih je Ante Butić, vlasnik obiteljskog gospodarstva smještenog u Briševu koji godinama, samostalno i na svoj trošak obilazi agencije i sajmove. U berbi grožđa, smilja i maslina na svom je gospodarstvu dosada ugostio više od 15000 stranih gostiju.
Da se obogaćivanje turističke ponude ovakvim proizvodima itekako cijeni u svijetu najbolji nam dokaz stiže sa Brača.
Naime Turistička Zajednica i Poljoprivredna Zadruga iz Postira organizirale su tri godine zaredom Svjetsko prvenstvo u ručnom branju maslina. Koliko se na svjetskoj razini cijenjene takvi turistički pothvati pokazuje nagrada koju su dobili 2020 godine za ”Najbolje kreativno iskustvo u turizmu u 2019 godini” od međunarodne neprofitne organizacije Creative Tourism Network. Između 160 prijava, oni su nagradili Svjetsko prvenstvo u Postirama jer na inovativan i kreativan način promovira i čuva stoljetnu tradiciju našeg kraja. Nadamo se da će ovakvi pozitivni primjeri biti poticaj i drugim pojedincima i turističkim zajednicama u razvoju sve većeg broja održivih turističkih ponuda.
Besplatno preuzmite Priručnik za maslinarski turizam i Priručnik Kako koristiti fondove i postanite omiljeni maslinarski domaćin.
HR 
IT